Populacija 54+ u Hrvatskoj

Prema uvidu u podatke Državnog zavoda za statistiku, 2015. godine 1 400 785 stanovnika Hrvatske ulazilo je u kategoriju 54+, što čini 33.3 % stanovništva. Prosječna starosna dob 2015. godine iznosila je 42,6 godina. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2014. – 2020. definirala je starije osobe kao jednu od najugroženijih skupina kada je u pitanju socijalna isključenost. Stopa rizika od siromaštva najviša je kod osoba starijih od 65 godina, koje žive same i imaju male prihode te iznosi 26,5%. Socijalna isključenost starijih osoba često je i višestruka, npr. s obzirom na ekonomski status, obiteljsku strukturu, dob, zdravstveno stanje itd. te su potrebe pripadnika skupine heterogene. Iako Vlada Republike Hrvatske kontinuirano radi na izradi strategija koje bi uključile socijalno isključene skupine u društvo, poput Nacrta Strategije socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017.- 2020., mnoge osobe koje su trenutno u potrebi ne mogu (do)čekati provođenje strategije.

Mnogi autori bavili su se istraživanjem konkretnijih potreba starijih osoba te su, u skladu pretpostavke da je sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima i sadržajima važan aspekt uključenosti bilo koje dobne skupine u društvo, istraživali načine provođenja njihova slobodnog vremena.

Rad autora Havelka, Despot Lučanin te Lučanin (2000.), govori kako su najviše dostupne i najpotrebnije usluge zdravstvene skrbi, nešto su manje dostupne, ali prilično potrebne usluge pomoći u kući, a najmanje su dostupne, iako potrebne, usluge vezane za slobodno vrijeme i aktivnosti starijih osoba, koje bi im pomogle da postanu socijalno uključeni. U radu autorica Ovsenik i Vidić (2012.) stoji kako je potrebno rano nakon pojedinačnog odlaska u umirovljenje pokrenuti hobije. Žganec, Rusac i Laklija (2007.) u svom istraživanju kažu kako ˝umirovljenici koji imaju kvalitetniji kontakt sa svojom socijalnom mrežom (djeca, unuci, srodnici, prijatelji) jesu aktivniji i zadovoljniji tim odnosima, više su uključeni u život zajednice (npr. kino, kazalište, organizirani sadržaji)
i samim time zadovoljniji položajem u društvu, provođenjem slobodnog vremena, dosadašnjim životom te usporedbom svojega života sa životima prijatelja.˝ Autori prepoznaju i fenomen socijalne isključenosti starih ljudi, koji se može odnositi na različite aspekte života, a obično uključuje: dimenziju socijalnih odnosa, participaciju u kulturnim aktivnostima, pristup službama u lokalnoj zajednici, isključenost iz susjedstva, pristup i 
redistribuciju financijskih i drugih materijalnih dobara.

Nadalje, kada su u pitanju kulturni djelatnici, koji nisu obučeni za rad sa populacijom 54+, što je vidljivo iz analize nastavnih planova i programa nastavničkih studija u Republici Hrvatskoj, potvrđujemo problem kvalitetnog vodstva u provođenju sadržaja za starije, koji ih izvlače iz stanja socijalne isključenosti. Andragogija kao znanstvena disciplina zastupljena je jedino na jednom kolegiju studija pedagogije, dok programi
usmjerenja za obrazovanje starijih osoba izostaju u potpunosti. Obrazovanje odraslih nerazvijeno je u smislu broja odraslih učenika i pružatelja usluga, a zaposleni u sustavu najčešće nemaju potrebnu andragošku izobrazbu i u nepovoljnom su položaju s obzirom na zakonsku i financijsku uređenost. Iako Zakon o obrazovanju odraslih navodi kako je Agencija za obrazovanje odraslih ustanova za praćenje, razvoj, vrednovanje i unapređenje sustava obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj, ona ustvari rijetko surađuje sa ustanovama odgovornima za obrazovanje budućih andragoga.

Zaključno, specifičnost Hrvatske je osim visoke stope nezaposlenosti, i depopulacija i starenje stanovništva, pa bi obrazovanje odraslih osim povećanja zapošljivosti i konkurentnosti, moralo ozbiljnije uzeti u obzir i socijalnu koheziju, aktivno starenje, međugeneracijsku solidarnost, stjecanje ključnih kompetencija i neformalno obrazovanje općenito kao moguće oblike poboljšanja kvalitete života pojedinca i zajednice. Socijalno uključivanje i unapređenje kvalitete osoba starijih od 54 godine ostvarit će se kroz provođenje aktivnosti stručnog usavršavanja umjetničkih i kulturnih djelatnika u području kulture te umjetničkih edukacija i pripreme i provedbe participativnih umjetničkih i kulturnih aktivnosti usmjerenih na socijalno uključivanje osoba starijih od 54 godine, što će poboljšati socijalne, kognitivne, emocionalne i kreativne vještine 50 osoba starijih od 54 godine te ojačati kapacitete  kulturnih djelatnika i umjetnika za rad usmjeren na socijalno uključivanje osoba
starijih od 54 godine.